Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je u srijedu trenutnu "djelomičnu mobilizaciju" ruskih građana, potez koji prijeti eskalacijom njegove kolebljive invazije na Ukrajinu nakon niza poraza koji su izazvali optužbe u Moskvi.
Putin je u govoru rekao da će upotrijebiti “sva sredstva koja su nam na raspolaganju”, pa čak i podići bauk nuklearnog oružja, ako smatra da je “teritorijalni integritet” Rusije ugrožen.
Mobilizacija znači da građani koji su u pričuvi mogu biti pozvani, a oni s vojnim iskustvom podliježu vojnoj obvezi, rekao je Putin, dodajući da je potrebna uredba već potpisana i stupila je na snagu u srijedu.
Ministar obrane Sergej Šojgu rekao je na ruskoj televiziji u srijedu ujutro da će zemlja pozvati 300.000 rezervista. "Ovo nisu ljudi koji nikada nisu čuli za vojsku", rekao je Šojgu. "To su oni koji su služili, imaju vojnu registraciju, imaju vojno iskustvo."
Dolazi nakon iznenadne i uspješne ukrajinske ofenzive kroz veći dio okupiranog Harkiva koja je ovaj mjesec vratila zamah u sukob prema Kijevu. Protunapadi su potaknuli zapadne podupiratelje Ukrajine i izazvali bijes u Rusiji , koja je uvijek iznova bila stavljena u zapreku u svom opsežnom napadu na svoju susjednu državu koji je pokrenula prije sedam mjeseci.
“Naša zemlja također ima različita sredstva za uništavanje iu nekim komponentama modernija od onih koje imaju zemlje NATO-a, a ako bude ugrožena teritorijalna cjelovitost naše zemlje, svakako ćemo upotrijebiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštitimo Rusiju i naš narod. “, rekao je Putin u svom govoru u srijedu nagovještavajući moguće novo poglavlje u višemjesečnom sukobu.
Govoreći o potencijalnoj eskalaciji i uporabi nuklearnog oružja, Putin je rekao: "Oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se prevladavajući vjetrovi mogu okrenuti u njihovom smjeru."
Ova objava dolazi jer se vjeruje da će se Rusija suočiti s nedostatkom ljudstva i nakon izmjena ruskog zakona o vojnoj službi donesenih u utorak, kojima se povisuju kazne za otpor vezan uz vojnu službu ili prisiljavanje na kršenje službene vojne zapovijedi tijekom razdoblja mobilizacije ili ratnog stanja.
Putin je tekuće borbe opisao kao dio veće borbe za ruski opstanak protiv Zapada čiji je cilj "oslabiti, podijeliti i na kraju uništiti našu zemlju". Nekoliko regija u Ukrajini pod ruskom okupacijom najavilo je da će ovaj tjedan održati referendume o službenom pridruživanju Rusiji , glasove koji su naširoko odbačeni kao lažne s namjerom da potaknu Putinova opravdanja za daljnje napade na ukrajinski teritorij.
“Oni već izravno govore da su uspjeli podijeliti Sovjetski Savez 1991., a sada je došlo vrijeme da se Rusija raspadne na mnoštvo regija i područja koja su smrtno neprijateljski raspoložena jedni prema drugima”, rekao je Putin.
Ali čelnici NATO-a odbacili su tu najavu kao znak panike u Kremlju i ponovno potvrdili svoju predanost potpori ukrajinskoj vojsci.
Američki predsjednik Joe Biden osudio je mobilizaciju i planirana glasovanja Kremlja, tijekom svog govora Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u srijedu.
“Upravo je danas predsjednik Putin uputio otvorene nuklearne prijetnje prema Europi... sada Rusija poziva još vojnika da se pridruže borbi, a Kremlj organizira lažne referendume kako bi pokušao pripojiti dijelove Ukrajine”, rekao je Biden. “Svijet bi trebao vidjeti ove nečuvene postupke onakvima kakvi jesu.
“Putin tvrdi da je morao djelovati jer je Rusija bila ugrožena, ali nitko nije prijetio Rusiji – i nitko osim Rusije nije tražio sukob”, dodao je Biden.
Njemački kancelar Olaf Scholz nazvao je mobilizaciju "činom očaja".
“Rusija ne može dobiti ovaj rat. Ali ovo je svojevrsna reakcija panike”, dodao je nizozemski premijer Mark Rutte u srijedu.
Uništeni ruski tenk u Iziumu, gradu koji su nedavno oslobodile ukrajinske oružane snage.
Referendumi, koje je Putin podržao tijekom svog govora u srijedu, mogli bi utrti put ruskoj aneksiji područja, dopuštajući Moskvi da tamošnju ukrajinsku protuofenzivu koja je u tijeku predstavi kao napad na samu Rusiju, dajući tako Moskvi izgovor da eskalira svoj vojni odgovor.
Najavljeni referendumi
U nečemu što se činilo koordiniranom objavom, čelnici koje je imenovala Rusija u okupiranim regijama Herson i Zaporizhzhia te samoproglašene Narodne Republike Lugansk i Narodne Republike Donjeck rekli su da planiraju održati "glasovanja" počevši od 23. rujna.
Zajedno četiri regije koje su objavile svoje planove za referendum čine oko 18% teritorija Ukrajine. Rusija ne kontrolira nijednu od četiri u cijelosti.
Očekivani referendumi, koji su u suprotnosti s međunarodnim pravom kojim se podupire suverenitet Ukrajine, najavljeni su nakon što su svjetski čelnici došli u New York na sastanak Opće skupštine Ujedinjenih naroda, gdje su rat i njegovi učinci već prijetili.
Ukrajina je odbacila najavu referenduma u okupiranim regijama kao "prevaru" koja proizlazi iz "straha od poraza", dok su zapadni pristaše zemlje signalizirali da neće promijeniti svoju potporu Ukrajini.
Američka veleposlanica u Ukrajini Bridget A. Brink napisala je na Twitteru u srijedu da su “lažni referendumi i mobilizacija znakovi slabosti, ruskog neuspjeha. Sjedinjene Države nikada neće priznati rusko pravo na navodno aneksirani ukrajinski teritorij i nastavit ćemo stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno.”
Putin je u srijedu rekao da je od Rusije zatražena potpora dviju "narodnih republika" i regija Kherson i Zaporizhzhia za referendume i da je obećao učiniti "sve kako bi osigurao sigurne uvjete za ljude da izraze svoju volju".
Potencijal za eskalaciju
Najave su već dobile brzu podršku ruskih političara. Bivši ruski predsjednik i potpredsjednik ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Dmitrij Medvedev javno je podržao referendume u samoproglašenim republikama Donbasa, rekavši da bi to imalo "ogromno značenje" za "sustavnu zaštitu" stanovnika.
"Zadiranje u ruski teritorij je zločin koji vam dopušta korištenje svih snaga samoobrane", rekao je Medvedev na svom Telegram kanalu, u očitoj aluziji na potencijal za vojnu eskalaciju.
Nejasno je kakav bi oblik eskalacija mogla poprimiti, ali se tijekom sukoba javljala zabrinutost oko toga hoće li Rusija pribjeći korištenju svojih nuklearnih zaliha u Ukrajini.
Američki predsjednik Joe Biden osvrnuo se na ovu zabrinutost u intervjuu za 60 minuta ranije ovog tjedna, kada je novinar upitao što bi rekao ruskom čelniku u vezi s uporabom kemijskog ili taktičkog nuklearnog oružja.
“Nemoj. nemoj nemoj Promijenit ćete lice rata za razliku od bilo čega nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Biden, dodajući da će odgovor SAD-a na takve akcije biti "posljedičan".
Putin je odobrio novu strategiju "odvraćanja" u lipnju 2020. koja je omogućila upotrebu nuklearnog oružja kao odgovor na nenuklearni napad na Rusiju koji je ugrozio njezino postojanje.
U utorak je donji dom ruskog parlamenta, Državna duma, izmijenio zakon o vojnoj službi, pooštravajući kazne za kršenje dužnosti vojne službe – poput dezerterstva i izbjegavanja službe – prema državnoj novinskoj agenciji TASS.
Nacrtom zakona predviđena je zatvorska kazna do 15 godina za otpor povezan s vojnom službom ili prisilu na kršenje službene vojne zapovijedi, uključujući nasilje ili prijetnju njegovom uporabom, tijekom razdoblja mobilizacije ili izvanrednog stanja.
0 Comments